Iako se novi val recesije, prema procjenama ekonomskih analitičara, očekuje i u narednoj godini, Bosna i Hercegovina još se nije oporavila od ove dosadašnje. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u našoj zemlji je 529.989. osoba, dok je u prvih devet mjeseci ove godine bez posla ostalo čak 66.429 radnika. U FBiH prijavljeno je 35.232 radnika, a u Republici Srpskoj 30.370 te 827 radnika u Brčko Distriktu. Riječ je o prestanku radnog odnosa po svim osnovama. Dakle, u pitanju je stečaj, otkaz, smanjivanje broja radnika, prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme i prekid radnog odnosa na zahtjev radnika. Rad na crno je veliki problem u našoj državi. Zvanični ovogodišnji pokazatelji govore da je BiH imala stopu nezaposlenosti od 44 posto.
Iako se novi val recesije, prema procjenama ekonomskih analitičara, očekuje i u narednoj godini, Bosna i Hercegovina još se nije oporavila od ove dosadašnje.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u našoj zemlji je 529.989. osoba, dok je u prvih devet mjeseci ove godine bez posla ostalo čak 66.429 radnika!
Tu brojku potvrdili su podaci koje je ustupio Dnevnom avazu stručni saradnik za odnose s javnošću u Agenciji za rad i zapošljavanje Boris Pupić.
U FBiH prijavljeno je 35.232 radnika, a u Republici Srpskoj 30.370 te 827 radnika u Brčko Distriktu. Riječ je o prestanku radnog odnosa po svim osnovama.
- Dakle, u pitanju je stečaj, otkaz, smanjivanje broja radnika, prestanak ugovora o radu na određeno vrijeme i prekid radnog odnosa na zahtjev radnika - tvrdi Pupić.
Prema njegovim riječima, rad na crno je veliki problem u našoj državi. Zvanični ovogodišnji pokazatelji govore da je BiH imala stopu nezaposlenosti od 44 posto.
- Prema procjenama Saveza sindikata RS iz septembra 2011. godine, u ovom entitetu nacrno radi više od 80.000, a otprilike iste procjene se vežu i za FBiH. Prema procjenama entitetskih zavoda za zapošljavanje, nešto manje od 40 posto osoba vode se na evidencijama službi i zavoda za zapošljavanje, a angažirano je na crnom tržištu rada - pojašnjava Pupić.
On naglašava da bi se popravila situacija na tržištu rada, potrebno je napraviti neke rezove, a prije svega potrebna je politička stabilnost kako bi se privuklo više stranih investicija.
- Uz to, potrebno je liberalizirati i pojednostaviti propise vezane za otvaranje novih preduzeća, skratiti rokove za dobijanje odobrenja za pokretanje poslova i na taj način pokušati privući svjež kapital. Potrebno je eliminirati crno tržište rada. Rigoroznije i neprestane kontrole tržišta rada dovele bi do većeg broja prijavljenih radnika, a samim time i do boljeg punjenja budžeta i mogućnosti pokretanja novih projekata - mišljenja je Pupić.
On ističe da se i dalje u BiH najlakše zapošljavaju visokoobrazovani ljudi, a da naša država, prema evropskim kriterijima, još ima deficit visokoobrazovanih kadrova.